Digitalizacija otvara brojne mogućnosti za općine da unaprijede i kontroliraju planiranje korištenja poljoprivrednog zemljišta. Omogućava prikupljanje podataka u stvarnom vremenu o kvaliteti tla i upotrebi poljoprivrednog zemljišta, a također pomaže u pojednostavljivanju administrativnih procesa. U Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori malo je ovih prilika iskorišteno. TeleGroup je želio to promijeniti, pa je prilagodio svoj AgroLIFE softver potrebama općina za planiranje podržano podacima i ekološki održiviju upotrebu zemljišta. Zajedno s Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, kompanija je pilotirala softver u deset općina u tri zemlje. Projekt je financiran kroz develoPPP program koji je pokrenulo Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ).

U Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori opsežna područja poljoprivrednog zemljišta su u vlasništvu javnog sektora i izdaju se u zakup poljoprivrednicima od strane lokalnih vlasti ili države. Gotovo da ne postoje efikasni pristupi za optimizaciju upotrebe u pogledu plodnosti tla, zaštite usjeva, navodnjavanja i održivog povećanja prinosa. Nedostaje dovoljno podataka o korištenju poljoprivrednog zemljišta i instrumenata za analizu tih podataka. To dovodi do niže produktivnosti i pretjeranog korištenja gnojiva i pesticida, što rezultira degradacijom tla. Ovo otežava implementaciju EU regulativa u poljoprivrednom sektoru kao dio procesa pristupanja EU. TeleGroup je prilagodio svoj AgroLIFE softver specifičnim potrebama lokalnih vlasti i, u Crnoj Gori, potrebama Ministarstva poljoprivrede. Softver omogućava bilježenje katastarskih podataka i podataka o upotrebi poljoprivrednog zemljišta u stvarnom vremenu te organizaciju održivog planiranja, dok istovremeno čini administrativne procese efikasnijim, poput redovnog izvještavanja nadležnim ministarstvima.

Pristup projektu:
Od 2019. do 2023. godine implementirane su sljedeće mjere u deset općina uz finansijski obim od oko 2,5 miliona eura; pet općina u Srbiji već su imale osnovni softver za planiranje korištenja zemljišta.
• Opremljeno je dodatnih pet pilot općina softverom i uspostavljen informacijski sistem u njihovoj administrativnoj strukturi.
• Obučeno je administrativno osoblje za integraciju podataka o korištenju zemljišta u sistem i njegovo korištenje kao internet-bazirane baze podataka.
• Obučeno je administrativno osoblje za podršku poljoprivrednicima u korištenju sistema.
• Uspostavljen je dijalog s relevantnim ministarstvima radi uvođenja sistema u općine na osnovu potreba i inicirano regionalno dijeljenje znanja.

Rezultati:
Digitalizacija je unaprijedila transparentnost i efikasnost u planiranju korištenja zemljišta na općinskom nivou. Smanjeni su administrativni troškovi i pojednostavljena odgovornost općina prema ministarstvima poljoprivrede. Sistem je postavio temelje za ciljanu edukaciju poljoprivrednika o ključnim pitanjima poljoprivredne proizvodnje. Kao rezultat, povećana je produktivnost, metode uzgoja su postale održivije, a prirodni resursi bolje zaštićeni.
• Gotovo 800 poljoprivrednika i 64 općinska službenika obučeni su za digitalno upravljanje zemljištem.
• Modelirano je 117 prognoza za bolesti biljaka i štetočine za 30 usjeva koristeći mrežu od 73 meteorološke stanice.
• 73 meteorološke stanice prikupile su ukupno 12,8 miliona precizno lokaliziranih podataka za podršku poljoprivrednicima u svakodnevnom radu.
• Sve uključene općine optimizirale su prikupljanje podataka i izvještavanje ministarstvima poljoprivrede, prepolovile vrijeme obrade i poboljšale kvalitetu izvještaja.